Hrvatska se voli ponositi svojim otocima. Oni su pogodni za turističku promidžbu. Ukazuju na prirodna bogatstva zemlje, podgrijavaju priču o poželjnoj ljetnoj destinaciji, zazivaju avanturizam i pružaju utopijski bijeg od civilizacije.
Hrvatska zaista je zemlja tisuću otoka. Naličje te uglancane razglednice iz turističkih brošura krije probleme s kojima se, izvan sezone, moraju nositi stalni stanovnici tih otoka. Ono se očituje u vidu poveznoasti i održivosti. Također i u vidu neplanskog turizma koji ugrožava sve ono čemu se divimo.
Dok novac od turizma pristiže, postoje stvari koje se guraju pod tepih i zanemaruju. Odgovorno upravljanje otocima i otočkim resursima, održavanje kulturne baštine, ulaganje u razvoj otoka izvan konteksta turizma, fokus na stalno naseljeno stanovništvo i kvalitetu njihovog života.
Zato je sve vidljivije kako o održivosti, reciklaži i podizanju svijesti o kulturnoj baštini brinu upravo oni koji u širokoj slici turističkog raja ostaju na margini. Dakle lokalni pojedinci kojima je stalo da se otoku pristupi odgovorno i održivo s naglaskom na ekologiju i zaštitu. To su ljudi za koje otok postoji cijelu godinu i koji konzumiraju kako njegove ljepote, tako i teškoće kojih nikako ne manjka.
U posljednje vrijeme vidimo kako su brojne udruge i inicijative umjetničkog predznaka našle svoj prirodni dom na otocima, izniknuvši iz dobro organizirane otočke lokalne zajednice.
Priča iz ovog članka koja se smjestila na Biševo, poput one otočke vezane uz Jelsu na Hvaru i Jelsa Art Biennial o kojoj se pisali ovdje, a tiče se umjetničke inicijative BIAR (Biševo Island Art Residency).
Ona podiže svijest o vrijednostima očuvanja i održivosti otočkog okoliša, kulture i zajednice istovremeno ukazujući na transformativni doseg umjetničkog djelovanja i aktivistički potencijal umjetnika.
Biševo je pučinski otok u viškom arhipelagu koji broji svega desetak stalnih stanovnika. Pred Drugi svjetski rat imao je preko tristo, a kontinuiranu naseljenost bilježi još od antičkih vremena. Otok je to bez pitke vode, geografski izoliran, a najpoznatiji po Modroj i Medvidinoj špilji kao turističkim metama do kojih se dolazi organiziranim turama iz Komiže i drugih srednjodalmatinskih otoka i gradova.
Biševo je otok lišen infrastrukture na kojem je život prilično surov. Egzistencija ovisi o tome koliko se na jesen vode skupilo za sušni period koji zna trajati i pola godine. Također, postoje li zalihe hrane u danima kada, za lošeg vremena, brod za Komižu ne vozi i po tjedan dana.
BIAR – Biševo Island Art Residency
U takvim okolnostima, a u svrhu očuvanja baštine kroz promišljanje o održivosti otoka i oplemenjivanju turizma, osnovan je BIAR (Biševo Island Art Residency) koji tim problemima pristupa kroz okular umjetnosti.
Radi se o rezidencijalnom programu koji traje tijekom cijele godine. Program omogućuje umjetnicima, znanstvenicima i kreativcima raznih interesa i istraživačkih metoda da boraveći na Biševu oplemene sebe i svoju umjetničku praksu. Da stvaraju i promišljaju po principima održivosti, suradnje i povezivanja s prirodom.
Na kraju rezidencije doniraju jedan ili više svojih radova u umjetnički fundus BIAR-a, ostavljajući tako dio sebe na otoku.
Umjetnički radovi, prakse te brojna umjetnička istraživanja, usklađeni su s principom kulturno-ekološke održivosti otoka. Time su rezidenti usmjereni da odgovorno koriste otočke resurse s naglaskom na reciklažu i održivost. Promišljanja su to koja, u širem smislu, vode ka komunikaciji i transformaciji jaza između turizma i kulture, eksploatacije i održivosti života stvarajući jedan novi, plemenitiji oblik suživota i djelovanja na Biševu.
Stjepan Tafra
Pokretač BIAR-a Stjepan Tafra, koji je osmislio ovaj rezidencijalni koncept, od djetinjstva je vezan za Biševo. Na otoku, u uvali Porat, sedamdesetih godina prošlog stoljeća njegov djed je izgradio skromnu jednokatnicu s konobom.
Možda ga je upravo to mladenačko iskustvo boravka na otoku u tako specifično teškom ambijentu usmjerilo prema otkrivanju biševskog potencijala i alternativnih varijanti turizma i života na otoku. Učinio je to kroz otpor prema brzom životu zasnovanom na eksploataciji ograničenih prirodnih resursa.
Bilo mu je važno pokazati da Biševo nije samo onaj minimalan sadržaj iz turističke brošure. Dvije popularne špilje i nekoliko plaža, već da nudi mnogo više kao mogućnost bijega od gradskog života, ali i priliku za umjetničko stvaranje.
Također, kulturna i umjetnička praksa nije pasivni promatrač odvojen od aktivnih problema s kojima se Biševo susreće, pa Tafra ističe:
“Kultura je izgubila bitku pred turizmom. Našom zaslugom spašen je arheološki lokalitet starog Benediktinskog samostana koji je uvršten u registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Kao i drugdje, ovdje se turizam svodi na sunce, more i kratki posjet Modroj špilji. Želimo pokazati kako je moguć drugačiji pristup turizmu. Pokušavamo proglasiti otok Biševo parkom tamnog neba što bi potaknulo astro-turizam te naglasiti važnost arheologije i kulturnog turizma čiji je potencijal zanemaren na otoku. Iz našeg iskustva najodrživiji oblik putovanja je iskustveni turizam kroz volontiranje, koje ovdje provodi naša udruga.”
Vizkultura
Kao i na svakom drugom otoku, život u sezoni suprotnost je onom izvan nje. Sezonska hektičnost ogleda se u slijevanju na Biševo jednodnevnih izletnika iz Splita i okolnih otoka. Sidrenje u uvalama je besplatno pa su one pune jedrilica kojih dnevno zna biti i po dvadesetak. Mir je moguće doživjeti tek u rano jutro i kasnu predvečer.
Tafra se ironično osvrće na turizam te dodaje:
“Posjetitelji variraju od onih koji su oduševljeni otokom i svakim njegovim kutkom, do onih koji potpuno nezainteresirano dolaze s namjerom da se okupaju, a nisu sigurni ni kako se zove otok na koji su kročili. Dobra stvar je što otok nema mnogo smještajnih kapaciteta: nema hotela, samo pokoji apartman za najam. Tih nekoliko iznajmljivača brinu da imaju dovoljno vode za svoje goste, a gosti su svjesni da ovdje nema dućana i da moraju svu hranu donijeti sa sobom. Nažalost, turizam je daleko od održivog i svodi se na ugostiteljstvo i brodske ture do ili oko otoka.”
Vizkultura
Nastavak ove zanimljive priče možete pročitati ovdje, a Biševo Island Art Residency možete pratiti na sljedećim linkovima:
bisevoislandartistresidency.org
www.facebook.com/BisevoIslandArtistResidency
Tekst je prilagođen prema autoru Dariu Dunatovu čije ostale tekstove možete pročitati na linku.
Zahvaljujemo Stjepanu Tafri i BIAR-u na ustupljenim vizualnim materijalima.
Izvor: Vizkultura
Fotografije: Vizkultura
