Bohinjsko jezero u Sloveniji se s razlogom ubraja među popularnije destinacije ljubitelja prirode i planinarenja. Za razliku od Bleda, Bohinj djeluje divlje i pruža svakom posjetitelju mir i bijeg od vreve i užurbanosti napučenih gradova i naselja. Bohinjsko jezero je uređeno, oko njega postoje brojna naselja i raznolik sadržaj, no unatoč tome on je zadržao svoju netaknutu prirodu, a na pojedinim dionicama na kružnoj stazi ćeš se osjećati kao da si se odmaknuo daleko od ljudi i civilizacije.
Za naš prvi posjet Bohinjskom jezeru odlučili smo prohodati kružnu stazu oko ove slovenske prirodne atrakcije. No, Bohinj kao takav je izvrsna ishodišna točka za brojne planinarske izlete i istraživanje Julijskih Alpa, što smo mi odlučili zasigurno napraviti čim se prilika otvori. Stoga Bohinjsko jezero možeš posjećivati u više navrata, a svakom prigodom ćeš otkriti nešto novo.
Par znamenitosti o Bohinjskom jezeru
Jezero Bohinj je najveće prirodno jezero u Sloveniji, a nalazi se u srcu Julijskih Alpa. Prije gotovo 20.000 godina na mjestu jezera bio je uzdignut ogromni ledenjak, a tek najviši alpski vrhovi provirivali su iznad njega. Upravo on je oblikovao strme litice planina koje okružuju jezero, stvorivši tipičan ledenjački U oblik cijele doline.
Na kraju posljednjeg ledenjačkog doba, jezero je bilo više za 18 metara i pretakalo se iznad današnjeg mjesta Stara Fužina.
1981. godine postaje dio Nacionalnog parka Triglav, možda jedinog, ali jedinstvenog nacionalnog parka u Sloveniji. Duljina jezera iznosi 4.100 metra, dok maksimalna širina iznosi 1.200 metra. Čak 80% jezera je dublje od 20 metara, a 20% čak ide do 40 metara. Najviša dubina iznosi 45 metra.
U Bohinjsko jezero se slijeva pritok Savica, a Sava Bohinjska prolazi kroz njega. Veliki izvor vode dolazi kroz podzemne krške izvore.
Legenda o božanskom biću Zlatorogu
Uz obalu Bohinja uočit ćeš i kip Zlatoroga, a kao što ime govori, u pitanju je životinja sa zlatnim rogovima. Zapravo je riječ o mitskom biću iz slovenskih legendi koji živi visoko na Triglavu. U Kranjskoj Gori postoji sličan kip koji predstavlja kozoroga, dok ovaj na Bohinju prezentira divokozu.
Koja god (divo)koza bila u pitanju, Zlatorog postoji i u austrijskim legendama, a njegov motiv se spominje i u grčkoj i ruskoj usmenoj predaji. U slovenskoj legendi on je neuništiv, a kada i biva ranjen, iz njegove krvi izraste čudotvorna triglavska ruža. Njegovi zlatni rogovi skrivaju tajnu o blagu koje se nalazi negdje visoko u planinama.
Kružna staza oko jezera Bohinj
Svatko tko posjeti Bohinjsko jezero treba prohodati kružnu stazu oko jezera. Ona je možda kilometarski nešto duža, no kondicijski i tehnički je nezahtjevna te predstavlja predivnu šetnju tijekom koje ćeš uživati u svim vizurama Bohinjskoj jezera i njegovih velebnih planina koje ga ponosno čuvaju već stoljećima.
Mi smo se stazi priključili podno mjesta Stara Fužina, točnije kod crkvice sv. Janeza Krstnika, nastavili svoj put do Ukanca i nakon Ukanca se priključili donjoj stazi uz cestu sve do Ribčevog Laza. Također ako tražiš nešto veći izazov, možeš kombinirati stazu do slapa Savica te tako uživati u dužem jednodnevnom izletu.
Bez premca najljepši dio staze je onaj od crkvice do Ukanca na strani mjesta Stara Fužina, stoga ako nemaš vremena ili kondicije za proći cijelu stazu, odaberi ovu dionicu.
Zašto? Na tom dijelu staze ćeš osjetiti divljinu i svu ljepotu Bohinjskog jezera. Cijelim putem vodi šumska staza, a na dijelovima teče i voda. Kako smo mi bili na jesen i to nakon velikih kiša, na jednom dijelu smo morali čak skinuti i cipele te oprezno, ali sigurno proći na drugu stranu kroz hladu vodu. No, bez brige, u pitanju je bila jedna dionica koja je u takvom stanju u izuzetnim vremenskim prilikama.
Staza je sveukupno duga malo više od 11.5 kilometara, za što je nama ugodnim tempom bilo potrebno 3.20 h. Dionica na kojoj smo se morali skidati, prelaziti vodeni val i na koncu nam je sušenje nogu oduzelo oko 20-ak minuta.
Što se tiče pristupa i parkinga, ako si smješten u mjestima oko jezera, sve možeš proći pješke. Mi smo bili smješteni u mjestu Stara Fužina gdje nam je ujedno bio i parkiran auto. Upravo kod tog mjesta imaš dva poveća parkinga. Parking imaš i kod Ribčevog Laza i Ukanca. Do Ukanca inače vozi i redoviti javni prijevoz koje povezuje Bohinjsko jezero s brojnim okolnim mjestima, pa svakako provjeri i tu opciju.
Kružna staza oko jezera Bohinj je bila sve ono što sam očekivala, ali i više. Pružila je tako željeni bijeg od ljudi i vreve, smirila naše misli, pružila pokoji izazov čisto da se ne uljuškamo uz zvukove žubora jezera i šuma lišća. Jedno je sigurno – Bohinjskom jezeru se vraćamo. Što prije, to bolje.
Korisne informacije za kružnu stazu oko Bohinjskog jezera
- Početak staze: Ribčev Laz, Stara Fužina ili Ukanc kod jezera Bohinj
- Parking: kod gore navedenih naselja
- Naplaćuje li se ulaz?: ne
- Dužina i trajanje staze: Opisana staza je duga nešto više od 11.5 km, a za nju nam je bilo potrebno 3.20 h. Staza spada pod K1 (kondicijski lagana, manje od pet sati hodanja) i T1 (tehnički nezahtjevna). Trag možeš pogledati ovdje.
- Za koga je prikladna staza: Opisana staza nije zahtjevna i prikladna je za rekreativce, planinare početnike, ali i planinare koji se žele upoznati s Bohinjskim jezerom
- Postoji li mjesto za hranu i piće?: da, ugostiteljski objekti se nalaze na potezu Ukanc-Ribčev Laz-Stara Fužina
Otkrij još priča iz Slovenija:
